Iz 1. poglavlja

Kako napraviti zaokret?
Život nasreću ili nažalost nije kuharica i nema gotovih recepata za uspjeh.Često kupujemo knjige u namjeri da saznamo kako konkretno, korak po korak, riješiti određeni problem s kojim se nosimo u datom trenutku.Međutim to ponekad nije do kraja moguće. Svaka situacija je specifična, svaki pojedinac jedinstven.

Ipak, svi prolazimo sličan put na kojem nas čekaju ne tako različiti izazovi i lekcije. Baš zato ljudi koji su proživjeli određena iskustva mogu s nama podijeliti svoje životne mudrosti. Ionako kažu da je bolje učiti na tuđim nego na svojim pogreškama.

No, hoće li nas to spriječiti da napravimo neke pogreške? Možda.

Možemo li uopće u potpunosti izbjeći pogreške? Ne, i dobro je da je tako. Jer vlastito iskustvo ponekad  je neprocjenjiv i jedini mogući trajni životni učitelj.

U svakom slučaju učeći od drugih možemo biti pametniji i stoga, iako Vam ovaj dio knjige neće pružiti 100 % precizan i baš za Vas gotov recept za uspjeh, ukazat će Vam na niz stvari, koje su mnogi poduzetnici naučili na bolan način, onaj na vlastitoj koži, pa tako i ja sama, i tako možete sebi uštedjeti puno novaca, truda, vremena i živaca i ubrzati svoj put do uspjeha. Hoćete li, kako, i na koji način iskoristiti te informacije, ostaje na Vama.

Dakle, kako konkretno napraviti zaokret?

Svi znamo da su promjene teške. Netko godinama govori da od ponedjeljka, od ljeta, od nove godine ide na dijetu, netko da će promijeniti posao, partnera, konačno preseliti tamo gdje želi i slično, no kada dođe taj ponedjeljak, to ljeto, ta nova godina i dalje sve opet nastavlja po starom.

Zbog čega je to tako? Što nas koči, što nas sprečava da napravimo željenu promjenu?

Otpor prema promjenama javlja se zapravo jer se ugodnije osjećamo u nečemu što nam je poznato pa čak i ako nam je to poznato loše i ostajemo u toj postojećoj situaciji radije nego da se upuštamo u novo jer je to novo, iako za nas potencijalno bolje, ipak nama nepoznato.

Međutim iako teške, promjene su itekako moguće, no za njih moramo imati snažan motiv, nešto što će nas pokrenuti. Moramo iz planirane promjene dobiti nešto od čega ćemo imati korist, i to veću korist nego iz postojećeg stanja, odnosno pojednostavljeno, moramo promjenom više dobiti nego što smo njome izgubili. I ne samo više, nego nam to što smo dobili treba i više značiti, dakle svakako nam mora biti bolje. Ako nije tako, ako promjenom ne dobijemo nešto više, bolje, vraćamo se na staro, tamo gdje već imamo neku korist. I to je ljudski. Jer svi se mi ponašamo na način da stremimo ugodi i izbjegavamo neugodu.

Dakle možda i Vi mjesecima, godinama govorite da ćete dati otkaz i pokrenuti vlastiti biznis, možda imate lošeg šefa, nepodnošljive kolege, premalu plaću, ali sigurno imate nešto što vam je korisno u svemu, pa bila to i samo sigurna redovita primanja.

Možda ste otkrili snažan motiv za promjenom, konkretno za pokretanjem vlastitog biznisa, no niste to još učinili jer je to u suprotnosti s nekim Vašim uvjerenjem, s nekom vrijednošću do koje vam je stalo. Npr. na prvom mjestu Vam je obitelj i bojite se da biste ulaskom u poduzetnički svijet premalo provodili vremena s djecom i partnerom i dr.

Možda ste i motivirani no ipak i dalje Vas nešto smeta iznutra, i dalje Vam neki unutarnji glas ne dozvoljava da pokrenete promjenu?

Taj je glas često pitanje identiteta odnosno kako se mi vidimo.

Možda zaista želimo pokrenuti vlastiti biznis ili napraviti bilo koju drugu promjenu i sve je usklađeno s našim vlastitim sustavom vrijednosti i uvjerenjima, imamo i snažan motiv no ipak stojimo na mjestu jednostavno zato što se ne vidimo kao poduzetnik.

Ili smo i to nadišli i koče nas još samo dvije stvari: strah od pogreške i uvjerenje da mi nismo hrabra osoba kao što svi ti poduzetnici jesu jer mi se bojimo, a oni se očigledno ničega ne boje, ne razmatrajući uopće da možda pogrešno definiramo hrabrost.

Zaboravite na strah od pogreške. Pogreške ionako zapravo ne postoje. Uvijek ispadne da smo dali sve od sebe i u datom trenutku napravili najbolje što smo znali, s informacijama, znanjima i vještinama koje smo u tom istom trenutku imali. Upravo iz svih tih tzv. pogrešaka najviše naučimo i postanemo kvalitetnije osobe i spoznamo da je istina ono što kažu – da se sve događa s razlogom i najbolje za nas. Kad to znamo, svjesni smo da zapravo ne možemo pogriješiti, ne možemo ne uspjeti. Istina je da se u našoj kulturi pogreške ne potiču, možda se na neki način i kažnjavaju. To je tako, i zato nam je takva (anti)poduzetnička klima, ipak točna je ona stara poslovica – “Tko riskira, profitira”.

Vezano za spomenutu definiciju hrabrosti zaboravljamo da hrabrost zapravo znači da se bojimo, ali da unatoč tom strahu djelujemo. Vidjet ćete u nastavku iz priča poduzetnika svi se mi bojimo i bojali smo se, no jednostavno idemo dalje. Nismo ništa pametniji ni sposobniji od drugih, samo na određeni specifičan i ohrabrujući način razmišljamo i ono najvažnije – djelujemo. Radimo. Baš jako puno radimo.

Ako tijekom razmišljanja i vaganja odluke – želimo li biti sam svoj gazda – zastanemo na ovoj stanici, preostaje nam sjetiti se nepobitne činjenice da je ovaj život jedini kojeg imamo. Neće biti reprize, nećemo dobiti drugu priliku. Stoga je presudno u svakom trenutku znati što zaista želimo i kakva osoba želimo biti. Svi smo mi jedinstveni, imamo razne talente i na nama je da ih iskoristimo, realiziramo, da ispunimo svoju svrhu, da ostavimo trag, da na ovaj ili onaj način svijet ne bude isti kad odlazimo s njega. Da možda bude bar malo bolji nego u trenutku našeg rođenja.

 

Kako postati sam svoj gazda?

Nemate i ne možete naći (novi) posao, tek ste diplomirali, bez potrebnih ste znanja, vještina i toliko u oglasima traženog iskustva, na porodiljnom ste dopustu i niste sigurni imate li se gdje vratiti, dobili ste otkaz i morate još neko vrijeme raditi do mirovine, a u Vašim godinama teško ste zapošljivi ili ste pak jedan od onih sretnika koji ima siguran posao, ali nešto Vas kopka iznutra i iako Vam svi govore “šuti i ne talasaj”, Vi niste zadovoljni.

Vidjeli smo koliko nam je svima teško odvažiti se na promjene, posebno donijeti ovako jednu veliku odluku kao što je ta da postanemo sam svoj gazda.

Sve Vam se to čini privlačno, no još uvijek niste sigurni je li biti poduzetnik ispravan put i za Vas?

Zastanite na trenutak i odložite ovu knjigu. Zatvorite oči, udobno se smjestite, stavite ruku na trbuh, duboko dišite i zamislite da ste ostarjeli i da ležite na smrtnoj postelji i da Vas vaš unuk Vas pita za čime žalite. Koji mu odgovor dajete?

Ako je pokretanje vlastitog biznisa jedna od stvari za kojom biste žalili, svakako krenite čim prije, pokušajte. Ljudi obično žale za onim što nisu ni pokušali, a ne za onim što jesu pa su pritom eventualno pogriješili.

Koraci na putu do vlastitog biznisa – pojednostavljeno

1.      MOTIVI (strast i/ili nužda?)

Poduzetništvo ne znači otići kod javnog bilježnika i otvoriti tvrtku. Čut ćete isto od svih poduzetnika – poduzetništvo je zapravo način života, način razmišljanja i djelovanja, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini.

Danas, u vrijeme višegodišnje opće recesije i u vremenu kada narod ima negativno mišljenje o poduzetnicima zbog prošlih vremena opterećenih domaćim tajkunima i privatizacijom, još se teže odlučiti za poduzetništvo, ili pak nije?

Zbog čega ljudi uopće napuštaju svoje sigurne poslove, riskiraju svu imovinu, stavljaju često sve na kocku, riskiraju i raspade obitelji, odriču se slobodnog vremena, prijatelja pa čak i često ugrožavaju vlastito zdravlje?

STRAST, unutrašnja potreba za stvaranjem  možda je najkraći odgovor na to pitanje, iako svaki poduzetnik zna onaj jedan, samo svoj odgovor. Najčešće je to nešto protiv čega se ne može jer znači slijediti svoje srce, svoje snove, jednostavno slušati sebe.

Ipak, mnogi su poduzetnicima postali i iz NUŽDE. Ostali su bez posla, na cesti, mnogi doslovce s nekoliko kuna u džepovima i jednostavno bili su prisiljeni uspjeti. Možda su baš zato mnogi i brže uspjeli – jer su morali, bilo im je dovoljno loše, morali su prehraniti obitelj, morali su preživjeti.

Može li svatko od nas postati uspješnim poduzetnikom?

Ne.

Što ako krenemo i putem ipak shvatimo da nismo za to?

Pa što onda? Barem smo pokušali nešto što smo htjeli.

Da zaključimo ovaj prvi korak, novac NIJE MOTIV suprotno mišljenjima mnogih da su poduzetnici ljudi koji se žele prije svega domoći velike količine novca i da od jutra do sutra rade vođeni pohlepom. Novac je uvijek REZULTAT naših napora, reakcija na uloženi trud, čak i ako nam je nužda bila poticaj. Ili kako kažu neki poduzetnici u nastavku knjige – novac nije nikad bio ono što nas može ujutro dići iz kreveta. Uvijek je u pitanju nešto drugo.

2.      IDEJA

Jasno je da kad smo sve raščistili sa sobom, shvatili što zaista želimo i zbog čega krećemo u sve to, dolazimo do prvog konkretnog poslovnog koraka – čime ćemo se točno baviti. Koji ćemo proizvod i koje usluge ponuditi određenom tržištu?

Neki već i ovdje na određeno vrijeme ili zauvijek zastanu i kao izgovorom koriste se činjenicom da nemaju neku veliku, revolucionarnu ideju koja će promijeniti svijet.

Lijepo je ako nam neka takva fantastična ideja padne na pamet, ali moramo biti svjesni da je teško smisliti nešto što baš nigdje dosad u svijetu ne postoji i još važnije da su brojni poslovi u svijetu uspjeli zato što su radili nešto brže, bolje, jeftinije od onog tko je već prethodno bio na tržištu.

 

Gdje možemo naći (dobru) ideju? Razmislite koji problem vi imate – ako nešto muči vas, muči i druge ljude, možda možete ponuditi adekvatno rješenje. Isto tako možete se i pitati što znate raditi, što volite raditi, što vas općenito veseli i na čemu biste mogli zaraditi. Možda će baš odgovor koji se provlači kroz sva četiri pitanja, biti onaj pravi za vas.  Uvijek ostaje i opcija na putovanjima, pogledajte što postoji u inozemstvu i to dovedite u svoju zemlju.

Ako se odlučimo baviti nečim što već postoji, dakle nismo u nečemu vremenski prvi, ali to nije važno, važnije je biti prvi u umu potrošača. Brojne su se tvrtke krenule baviti nečim i nakon nekoliko godina došla je neka druga tvrtka i pozicionirala se u umu potrošača kao prvi i/ili jedini izbor, a potrošači u tom trenutku više nisu ni znali da je ova prva ikad postojala. Npr. 1997. godine se agencija za istraživanje tržišta Gfk počela  baviti mystery shoppingom (mjerenjem kvalitete usluge putem tajnih kupaca). Herakleu sam osnovala krajem 2002. Godinama su  mnogi mislili ne samo da je Heraklea krenula s tim nego i da mi to jedini radimo. A što i da ste svjesno drugi u nečemu? Sjetite se Avisovog slogana – mi se trudimo više (u originalu we try harder). Pozicija drugog može se odlično iskoristiti. Imate manje ulaganja, netko je već educirao i probio tržište, istina pobrao je vrhnje, ali se i namučio i sad je na vama da iskoristite svoju priliku.

Što god da odaberete, ključno je da to volite jer novac i zarada nisu ono što će vas motivirati u svim izazovima koji su pred Vama.

U svakom slučaju, nemojte davati preveliku važnost ideji u odnosu na izvedbu. Izvedba je puno važnija nego što možda u ovom trenutku možete biti svjesni.

Razgovarajući s ljudima koje savjetujem i koji žele pokrenuti vlastiti posao, čujem komentare poput sljedećeg: Imam super ideju, ali je ne mogu reći da mi je ne ukradu. Isto se događa i na prezentacijama potencijalnim investitorima iz straha da oni ne uzmu tu ideju i sami je ne provedu u djelo. Vjerujte mi, poznam ih mnogo, potencijalni investitori nemaju viška vremena i svjesni su da je izvedba ključ uspjeha, i to izvedba pojedinca i tima čija je ta ideja i energija i strast koju samo ti isti pojedinci i timovi imaju, a motiv im nije krađa ideja, nego višak sredstava kojima raspolažu žele uložiti u biznis koji ima potencijal rasta i time sebi osigurati zaradu istovremeno ulažući uz svoj novac i znanje i iskustvo i kontakte.

Možda nisam razgovarala s dovoljno odvjetnika posebno onih specijaliziranih za intelektualno vlasništvo ili sam još uvijek naivna kad mislim da sva ta zabrinutost oko krađe poslovih ideja zaista nije važna. Tog sam uvjerenja jer mislim da sve ideje dolaze od Boga/Svemira i ako ih mi nećemo realizirati naći će se druga osoba koja to hoće. Isto tako vjerujem da smo svi mi jedinstveni pa ako netko i tu istu našu ideju ide provesti u djelo, drugačije će je izvesti i nitko zapravo ne može nikoga kopirati jer je sve energija, ono nešto, a to nešto ili imaš ili nemaš. Da me ne shvatite pogrešno, zaštitite svoju ideju u pravom trenutku i angažirajte odgovarajuće odvjetnike. Ako to ima smisla, naravno.

Čujem i nešto slično Imam odličnu ideju imaš li nekoga da mu je prodam?

Tada u sebi mislim – dragi moj, onaj tko ima novaca zna da je od ideje puno važnija izvedba. Istovremeno teško smišljam pristojan odgovor na ovo. Obično ga ne smislim.

I kad naglašavamo važnost i kvalitetu izvedbe u odnosu na samu ideju bitno je napomenuti i još jednu činjenicu. Unatoč ogromnoj konkurenciji, istraživanja tržišta pokazuju da je za uspjeh ključna kvaliteta usluge, dakle upravo izvedba. Na tržištu je mnoštvo ideja, a mnoge tvrtke padaju na detaljima, dakle propadaju upravo zbog loše izvedbe. Upravo izvrsnom uslugom, kao mali i mikro poduzetnik često možete na taj način doslovce pomesti sve ostale na tržištu. Deset godina bavila sam se mjerenjem kvalitete usluge – podaci su to uvijek iznova potvrđivali.

3. POSLOVNI PLAN